Tvrtka APE d.o.o. aktivno djeluje od 2002. godine.

Tvrtka APE d.o.o. aktivno djeluje od 2002. godine. Slovo A u nazivu odnosi se na arhitektonsko projektiranje, P na prostorno i urbanističko planiranje a slovo E na ekologiju i zaštitu okoliša koji su uvijek prisutni u našem radu.

Prostorni plan uređenja Općine Žakanje


Lokacija:Općina Žakanje, Karlovačka županija
Naručitelj:Općina Žakanje
Godina:2007.



Općina Žakanje smještena je u zapadnom dijelu Karlovačke županije. Zapadnu i sjevernu granicu čini joj rijeka Kupa, što je ujedno i državna granica s Republikom Slovenijom. Općina zauzima 44,75 km2 ili 1,26% površine Karlovačke županije. Prema popisu stanovništva 2001. g. u 22 naselja na području općine živjelo je 2185 stanovnika ili 1,54% od broja stanovnika županije. Kao pogranična općina Općina Žakanje nalaze se pod posebnom državnom skrbi. Na tom prostoru dulji vremenski period prisutna je i izrazita depopulacija, pa se čine napori da se taj trend zaustavi. Da bi se to postiglo potrebno je osmisliti mjere i poduzeti korake kako bi što više mladih ljudi ostalo trajno živjeti u Općini. Uvjeti za to su prvenstveno u osiguranju radnih mjesta, dobroj prometnoj povezanosti pojedinih dijelova općine međusobno, ali i sa većim gradovima i centrima, te opće poboljšanje uvjeta življenja. Jedan dio općine čini nizinsko područje uz tok rijeke Kupe, a drugi dio je viši prostor Kordunske zaravni. Ova dva, geološki, krajobrazno i vegetacijski vrlo različita područja na ovom malom prostoru se isprepliću i gotovo neprimjetno prelaze jedan u drugi. Rijeka Kupa koja daje glavno obilježje ovom prostoru, na područje Općine dolazi kao krška rijeka, da bi postupno poprimila obilježja nizinske rijeke. Ovdje su obale niske, obrasle visokom travom, šašem i trstikom te visokim vrbama. Na dijelu toka još se nalazi nekoliko manjih slapova npr. slap Sračak. Uz obalu nalazi se nekoliko starih mlinica, koje više nisu u upotrebi. Veći dio općinskog prostora spada u viši dio Kordunske zaravni. To je prostrana vapnenačka zaravan koja se prostire na području između Petrove gore, Žumberka i podnožja ličkih planina. Apsolutna visina ove valovite zaravni iznosi u prosjeku 300 – 400 m.n.v., s tim da su kanjoni Kupe, Dobre, Mrežnice i Korane dublje usječeni, a rjeđa izolirana brda dosižu oko 500 m.n.v. Obronci i padine zasađeni su vinogradima i voćnjacima, dok se na ravnijim površinama uzgaja uglavnom kukuruz te povrtne kulture. S kultiviranim površinama izmjenjuju se šume i šumarci, koji se vrlo razlikuju po svom sastavu, ovisno o dijelu na kojem se nalaze. U posljednje vrijeme javlja se problem nedostatka visokih šuma koje su mahom iskrčene i degradirane, kao i sve veće onečišćenje riječnih tokova i dolina te vodnogospodarski zahvati. Prostor uz rijeku Kupu je zaštićeni obalni pojas, dok se od Jurova na sjeveru, preko Brihova pa do Velike Pake na jugu proteže pojas vodoprivrednih zahvata. Prekomjerno smanjenje šumskog pokrova, skidanje biljnog pokrova sa strmih zemljišta te način obrade tla dovode do poremećaja biološke ravnoteže što izaziva negativne promjene u ekološkom sustavu. Na području Općine Žakanje nema naselja gradskih obilježja. Sjedište Općine nalazi se na sjecištu naselja Žakanje, Brihovo, Mišinci i Bubnjarački Brod uz državnu cestu D6 i tu su skoncentrirani javni i društveni sadržaji. Najveća naselja unutar općine su: Pravutina (243 stanovnika), Bubnjarci (234 stanovnika) i Jurovski Brod (209 stanovnika). Ova naselja jedina imaju preko 200 stanovnika i za naše prilike ubrajamo ih u mala naselja (200-499 st.), sva ostala naselja pripadaju grupi sitnih naselja. Karakteristično za sva naselja je da gotovo i ne postoje zaselci, već je svako selo ujedno i naselje. Proces preobrazbe od naselja izrazito seoskih obilježja prema naseljima mješovitog tipa javlja se uz državnu prometnicu D6 i to u naseljima Jurovski Brod, Bubnjarački Brod, Mišinci, Brihovo i Žakanje. U ostalim naseljima nema tragova procesa preobrazbe od naselja izrazito seoskih obilježja prema naseljima mješovitog tipa. Pretežiti dio stanovništva bavi se poljoprivredom. Postoje i “mješovita domaćinstva” u kojima je jedan ili više članova zaposleno u nekoj firmi ili ustanovi, a poljoprivredom se bave kao dopunskom djelatnošću. Najveći broj zaposlenih radi u proizvodnim djelatnostima (tekstilna industrija, prerada plastike,...) te manjim obrtničkim pogonima. Na području Općine nalazi se nekoliko izdvojenih proizvodnih pogona te jedna poduzetnička zona u Žakanju. Zona je komunalno opremljena. Prostorni plan Općine Žakanje rađen je kao plan sa smanjenim sadržajem. Za potrebe izrade Plana izrađene su demografska studija, studija zaštite prirodne baštine te elaborat stanja kulturnih dobara. Mogućnosti za razvoj općine Žakanje ograničene su raspoloživim resursima i materijalnim sredstvima. Ovim Planom nastojalo se realno sagledati potrebe i mogućnosti razvoja, kako bi se dobila što veća korist po stanovništvo, a nanijelo što manje štete u okolišu. Najveće mogućnosti otvaraju se na području seoskog i lovnog turizma, poljoprivrede – proizvodnja zdrave hrane, vinogradarstvu, voćarstvu – stare autohtone sorte voća te na području male privrede.Ograničenja u korištenju prostora svrstana su u nekoliko skupina. Kod ograničenja uslijed prirodnih obilježja, prvenstveno treba obratiti pozornost na trusna područja, klizišta te na poplavna područja. Općina Žakanje smještena je na inženjersko-geološki prilično nestabilnom području koje zahvaća njen središnji i južni dio. Na područjima zaštite kulturne, prirodne i krajobrazne baštine, ograničenja se odnose na novu izgradnju, koja ne mora biti apsolutno zabranjena, ali podliježe pojačanoj kontroli.Slaba prometna povezanost pojedinih dijelova općine već se očituje u slabijoj naseljenosti izoliranih dijelova, a primjećuje se i veće iseljavanje sa tih područja. Također je prisutan i pritisak na širenje građevnih područja uz glavne prometnice, što nikako ne odgovara tradicijskoj gradnji i formiranju naselja u ovom području, a posebice u njegovom visinskom dijelu. Planom su postavljeni ciljevi prostornoga razvoja općinskoga značaja uz ostvarivanje svih načela održivog razvitka te su isti pretočeni u planske mjere za provedbu.











Voditelj:
Sandra Jakopec, dipl.ing.arh.

Stručni tim:
Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh.
Sandra Jakopec, dipl. ing. arh.
Estera Gobac-Trninić, dipl.ing.biol.
Ivana Pancirov, dipl.ing.arh.

Suradnici:
Antica Gurdulić, ing.arh.
Ivan Zupanc, prof.geog.
Branka Križanić, dipl.ing.arh.
Tatjana Horvatić, dipl. pov.umjet.

Vrijeme rada na projektu:
2005.-2007.

Tip projekta (kategorija):
PPUO/G

Obuhvat (veličina):
44,75 km2

Status:
Plan usvojen
(Službeni glasnik Karlovačke županije br. 1/08.)



Slični projekti:
PPUO Zagorska Sela
PPUO Ston