Tvrtka APE d.o.o. aktivno djeluje od 2002. godine.

Izrada prostornog plana uređenja Općine Ston započela je 1999. godine kada je Općina Ston sklopila ugovor o izradi plana s tvrtkom Arhingtrade iz Zagreba. Javna rasprava o prijedlogu plana održana je u siječnju 2002. godine.

Tijek izrade i donošenja Plana dugo je trajao zbog potrebe usklađivanja Plana s planom višeg reda - Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije i izmjenama i dopunama tog plana te zakonskim i podzakonskim aktima (Uredbom o zaštićenom obalnom pojasu, Zakonom o prostornom uređenju i gradnji).

2009. godine Općina Ston sklopila je ugovor o dovršenju izrade plana s tvrtkom APE d.o.o. iz Zagreba. Dio plana koji je do tada napravljen uzet je kao polazišna osnova, ali je zbog promijenjenih okolnosti u odnosu na zakonsku regulativu i županijski plan trebalo preispitati i uskladiti planska rješenja te ponoviti javnu raspravu. Plan je dovršen 2010. godine.

Općina Ston je sastavni dio Dubrovačko-neretvanske županije i Dubrovačke regije. Treća je po veličini teritorija (169,51 km2) među 22 jedinice lokalne samouprave u županiji.

To je izdužen prostor u pravcu sjeverozapad - jugoistok (oko 30 km) i uzak u pravcu jugozapad - sjeveroistok (5-10 km). Prostor općine Ston je od posebnog državnog i nacionalnog geostrateškog interesa za Republiku Hrvatsku i Dubrovačko - neretvansku županiju zbog svojih izuzetno važnih obilježja. Ima značajan prometnogeografski položaj i povoljna geografska obilježja, ali i veoma osjetljiv i važan geostrateški i geopolitički položaj.

Planski pristup temeljio se na sljedećim postavkama:
- očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika,

- osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i moru,

- planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina,

- sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine,

- osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju osobitog pomorskog dobra,

- očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju,

- ne planirati međusobno povezivanje građevinskih područja naselja,

- ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu osim za funkcije neposredno povezane uz more,

- ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti,

- uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika,

- planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja.