Plan upravljanja obalnim područjem Primorsko-goranske županije

Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije pokrenula je izradu Plana integralnog upravljanja obalnim područjem Primorsko-goranske županije čiji je cilj cjelovito sagledavanje obalnog prostora Primorsko-goranske županije uzimajući u obzir dosadašnja saznanja o integralnom upravljanju obalnim područjem, preuzete obveze međunarodnih dokumenata na nacionalnoj razini te provedbu analize ključnih pritisaka na županijsko obalno područje. Sama izrada Plana IUOP-a podijeljena je u dvije faze: prva faza obuhvaća pripremu analitičkih podloga potrebnih za izradu Plana IUOP-a, a druga faza obuhvaća izradu konačnog dokumenta Plana IUOP-a. Dio prve faze pripreme za izradu Plana IUOP-a je i ova stručna podloga koja obuhvaća analizu dosadašnjeg pristupa u planiranju obalnog područja u Primorsko-goranskoj županiji s prostorno-planerskog motrišta temeljem kojeg će se prepoznati i problemska područja odnosno teme od izravnog značaja za obalno područje.
Metodologija izrade ovog elaborata je bila podijeljena u nekoliko koraka:
• definiranje prostornog obuhvata (širi / uži obuhvat)
• analizu prostorno-planskih dokumenata izrađenih na području Primorsko-goranske županije (prvenstveno: Prostornog plana Primorsko-goranske županije i Izvješća o stanju u prostoru Primorsko-goranske županije),
• definiranje općih karakteristika obalnog područja te sintetiziranje analiziranih elemenata s prostorno-planerskog motrišta i utvrđivanje značajnijih prijetnji na obalno područje
• suradnja sa stručnim radnim timom, suradnja u razradi aktivnosti i hodograma rada, priprema i prezentacija rezultata i zaključaka, suradnja u određivanju dionika u projektu, po potrebi sudjelovanje u strukturiranju i provođenju (online) radionica te sudjelovanje u objedinjavanju rezultata i zaključaka u cjeloviti dokument.
U elaboratu su analizirani zakonodavni okviri (međunarodni i nacionalni propisi), prostorno planerska polazišta (na državnoj i regionalnoj razinia) i drugi strateški dokumenti, administrativno teritorijalni ustroj, prirodna i geografska obilježja prostora (morfologija obale, nagib, ranjivost, prirodne vrijednosti i kulturna baština), demografski trendovi i sustav naselja. Detaljno su istraženi resursi i razvojni konflikti: prostorna struktura korištenja (građevinska područja, zone posebne namjene, korištenje obale), prometna povezanost (cestovni, pomorski, željeznički, zračni promet i javni prijevoz), infrastrukturni sustavi (energetika, vodoopskrba, odvodnja, gospodarenje otpadom) te održivost organizacije prostora (razvoj gradova, ruralnih područja i otpornost na klimatske promjene kroz zelenu infrastrukturu).
Za svaku od analiziranih tema detektirani su pritisci na obalno područje s identifikacijom ključnih dionika. Pritisci na prirodna i geografska obilježja uključuju izgradnju područja visoke ranjivosti, što utječe na okoliš i prirodne resurse. U prostornoj strukturi korištenja i namjene površina obalnog područja, pritisci se očituju kroz širenje naselja, povećanje broja stanovnika te nedostatak strateškog planiranja zona za ugostiteljske i turističke namjene, uz poseban naglasak na održivost infrastrukture i ravnotežu između urbanog razvoja i ekoloških čimbenika. Pritisci na infrastrukturne sustave proizlaze iz potrebe za planiranjem infrastrukturnih objekata u gusto naseljenim obalnim područjima, uključujući vodovodne, kanalizacijske i prometne sustave. U vezi s prometnom povezanosti obalnog područja, ističe se potreba za unapređenjem cestovne i pomorske povezanosti, osobito u kontekstu turizma i transporta.