Smjernice za integralnu zaštitu ruralnih krajolika i održivi razvoj turizma delte rijeke Neretve na projektu CO-EVOLVE

Smjernice su izrađene u okviru projekta CO-EVOLVE koji je financiran iz INTERREG programa Mediteran 2014-2020 i trajao je od 2016. do 2019. godine.
Cilj projekta CO-EVOLVE - Promoting the co-evolution of human activities and natural systems for the development of sustainable coastal and maritime tourism (Promicanje ko-evolucije ljudskih aktivnosti i prirodnih sustava za razvoj održivog obalnog i pomorskog turizma) je podizanje svijesti, analiza i promicanje suradnje različitih ljudskih aktivnosti i prirodnih sustava u obalnim područjima s viskom stopom turizma i/ili visokim turističkim potencijalom, koji se suočavaju s učincima klimatskih promjena. Cilj projekta je zaštita i promicanje prirodnog i kulturnog naslijeđa, valorizacija prirodnih resursa i kulturne baštine te razvoj održivog turizma u sredozemnom području. Na projektu CO-EVOLVE sudjelovali su partneri iz Grčke, Italije, Španjolske, Francuske i Hrvatske. Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA jedan je od dva projektna partnera iz Hrvatske.
Kao pilot područje za provedbu aktivnosti projekta CO-EVOLVE u Dubrovačko-neretvanskoj županiji odabran je prostor doline rijeke Neretve. Radi se o prostoru kojim dominira rijeka Neretva sa svojom širokom deltom. Prostor je to gdje se preklapaju prirodni močvarni i meliorirani poljoprivredni krajolici, brdski predjeli, ruralni krajolici i urbanizirani potezi. Sve navedeno dio je prepoznatljivog prostornog mozaika koji ima obilježja kulturnog krajolika. U takvom prepoznatljivom krajoliku nalazimo brojno naslijeđe u obliku malih sela i zaseoka koje je važno za formiranje lokalnog identiteta, a već je duže vremena ugroženo promjenom načina života, propadanjem ili neprikladnom novom izgradnjom.
U vrijeme kada cijeli Mediteran traži mogućnosti održivog razvoja turizma kojim bi se spriječilo daljnje pritiske na uski obalni pojas ovaj projekt u dolini Neretve tražio je mogućnosti kako kroz revitalizaciju ruralnih naselja postići ciljanu održivost prostornog i turističkog razvoja. Prostor delte rijeke Neretve obilježava izrazito neravnomjeran turistički razvoj, pri čemu je uski priobalni pojas izložen velikom pritisku turističke potražnje dok je unutrašnjost turistički uglavnom potpuno neiskorištena.
Od povezanosti naslijeđa i turizma mnogo se očekuje. Aktivni pristup turističkom razvoju ruralne unutrašnjosti trebao bi rezultirati postupnom ekonomskom i demografskom revitalizacijom toga područja. Međutim, svaki neusmjereni razvoj može polučiti i neželjene rezultate. Da se to ne bi dogodilo, potrebna je dugoročna vizija, jasne smjernice te planska provedba koja će očuvati autentičnost lokalnog ambijenta. Upravo je autentičnost srž razvoja kulturnog i ruralnog turizma, a da bi se ona očuvala potrebno ju je prepoznati, shvatiti, štititi te kreativno interpretirati. Iako je turizam važan za poticanje gospodarskih aktivnosti, on može imati i negativne posljedice po vrijednosti povijesnog prostora.
Jedno od temeljnih polazišta u ostvarivanju ciljeva suvremene zaštite jest uključivanje i integracija kulturno-povijesnoga naslijeđa u suvremeni život što se smatra najboljim oblikom njegove zaštite. Ona se u brojnim slučajevima ostvaruje metodama urbanističkog i prostornog planiranja. U slučaju ruralnih naselja doline Neretve uglavnom se ne radi o formalno zaštićenim kulturnim dobrima nacionalnog značaja te je jedina mogućnost zaštite njihovih graditeljskih struktura kroz odredbe prostornih planova. Stoga je cilj projekta bio stvoriti Smjernice za cjelovitu zaštitu ruralnih krajolika i održivi razvoj turizma u dolini Neretve koje bi uključivale planske i arhitektonske smjernice za izgradnju u tradicionalnim ruralnim naseljima doline rijeke Neretve.
Kulturno naslijeđe ruralnih prostora doline Neretve promatrano je u njegovom širem prostornom kontekstu. Kulturni krajolici nova su paradigma za usklađeni razvoj koji integrira gospodarske, društvene i okolišne procese. Zaštita kulturnih krajolika ne podrazumijeva njihovo konzerviranje, već razvoj koji mora uvažavati tradicijske uzorke i povijesne elemente identiteta. Tako mjere zaštite u cilju očuvanja graditeljskih vrijednosti i prostornog identiteta ruralnih naselja obuhvaćaju ne samo očuvanje i obnovu preostalih primjera tradicijske arhitekture i povijesnih građevina, već i očuvanje povijesne slike prostora i karakterističnih vizura.
Posebna je pozornost posvećena podizanju svijesti o vrijednostima tradicijske arhitekture i potrebi kvalitetne obnove u duhu tradicije, te problemima vezanim uz revitalizaciju. Stoga su tijekom provedbe projekta organizirane radionice s lokalnim stanovništvom, a pripremljena je i brošura s rezultatima projekta namijenjena široj javnosti.
Na području doline Neretve analizirana su 203 zaseoka čija je kulturno-povijesna vrijednost do sada uglavnom bila neistražena. Veliki broj takvih zaseoka nije bio niti evidentiran. Da bi se ocijenio razvojni potencijal, analizirana je postojeća naseljenost, opće građevinsko stanje građevina te stanje izvornosti graditeljskih struktura. Prema ovoj analizi samo oko 49% analiziranih zaseoka je naseljeno. Neki zaseoci povremeno su naseljeni, a u kategoriju napuštenih naselja i zaselaka svrstano je 59 naselja, dakle 29% od ukupnog broja.
Razvijene su smjernice za revitalizaciju ruralnih naselja koje uključuju konkretne smjernice za pojedine prostorne planove gradova i općina doline Neretve, a odnose se na preporuke za planiranje i plansku zaštitu ruralnih naselja. Ovisno o provedenoj valorizaciji tradicijskih naselja, za svako od 203 naselja propisane su i planske smjernice koje se mogu direktno ugraditi u prostorne planove. Grad Metković je ove smjernice za zaštitu ruralnih naselja na svojem području ugradio u III. izmjene i dopune svojeg prostornog plana.
Arhitektonske smjernice za oblikovanje građevina u povijesnim ruralnim krajolicima pripremljene su kao popularni priručnik namijenjen lokalnom stanovništvu. U brošuri su navedeni osnovni elementi povijesnog i prostornog konteksta ruralnih naselja doline Neretve. Jednostavnim jezikom i brojnim ilustracijama pojašnjene su vrijednosti i osnovni elementi tradicijske arhitekture ruralnih naselja doline Neretve. Ukazano je na najčešće oblikovne greške koje nalazimo u prostoru te su dane smjernice za obnovu tradicijske arhitekture kao i smjernice za novu gradnju prema načelima tradicijske gradnje. Predstavljeni su i primjeri dobre prakse, a ukazano je i na neke uspješne primjere suvremene arhitekture koji koriste suvremenu arhitektonsku interpretaciju karakterističnih obilježja tradicijskog graditeljstva te se suvremenim oblikovnim jezikom skladno uklapaju u kontekst povijesnog ruralnog krajolika. Publikacija je namijenjena široj publici s ciljem trajne edukacije i podizanja svijesti o vrijednostima lokalnog kulturnog naslijeđa i potrebi njegove primjerene obnove. Jer znanje i svijest o vrijednostima lokalnog naslijeđa najučinkovitiji je mehanizam zaštite kulturnog naslijeđa, a time i lokalnog identiteta.