Tvrtka APE d.o.o. aktivno djeluje od 2002. godine.

Grad Velika Gorica smješten je u južnom dijelu Zagrebačke županije i najveća je od ukupno 34 jedinice lokalne samouprave u Zagrebačkoj županiji. Naselje Donja Lomnica jedno je od 58 naselja Grada Velike Gorice, ima 1.729 stanovnika te od popisa 1981. bilježi stalan porast stanovništva.

Granica obuhvata UPU-a naselja Donja Lomnica utvrđena je Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice i obuhvaća površinu od 165,40 hektara. Potrebe izrade UPU-a proizašle su iz potrebe proširenja stambene zone i pratećih sadržaja te izgradnje prometne i komunalne infrastrukture kao preduvjeta razvoja naselja.

Za potrebe izrade ovoga Plana Grad Velika Gorica osigurao je izradu Konzervatorske podloge za Urbanistički plan uređenja naselja Donja Lomnica (autori: Vanda Karač, dipl.ing.arh. i Marina Bokulić, prof.pov.umj.). Podloga je izrađena sukladno zakonskoj obvezi kao stručni elaborat u kojemu su inventarizirane sve kulturno-povijesne vrijednosti u granicama obuhvata Plana, te definirani uvjeti, smjernice i preporuke za održavanje, zaštitu i obnovu spomeničkoga fonda, odnosno mogućnosti novogradnji u dijelovima naselja gdje je to dopustivo.

Pojedinačne građevine tradicijske arhitekture sačuvane su unutar poteza novije izgradnje. Naselje ima dobro sačuvanu povijesnu matricu ulica što podsjećaju na vrijeme kad je Donja Lomnica bila najveće turopoljsko naselje. Najstariji izgrađeni dio naselja smješten je u blizini nekadašnjeg potoka Lomnica kojem je izmijenjen tok izgradnjom obližnjeg odteretnog kanala. Na formatiranje povijesnog naselja Donja Lomnica sve do početka 20. stoljeća bitno su utjecali elementi njegovoga prirodnog položaja, koji su određeni kao izrazito ravničarski prostor protkan potocima i ostacima starih vodotoka koji u zasutom koridoru i danas postoje kao bitna pejzažna odrednica dijelova naselja.

Polazište UPU-a bilo je da će se naselje Donja Lomnica razvijati u budućnosti u skladu sa svojom sadašnjom funkcijom urbaniziranog prigradskog naselja Velike Gorice odnosno naselja uže zagrebačke metropolitanske regije. U naselju je već danas primjetna transformacija iz ruralnog u urbanizirano područje, a primjetni su i demografski procesi naseljavanja kao rezultat privlačnosti velikogoričkog i šireg zagrebačkog područja.

UPU naselja Donja Lomnica temeljen je na sljedećim polazištima:

1. Zaštita, očuvanje i primjereno prostorno vrednovanje vrijednih dijelova kulturne baštine: ovo se odnosi na pojedinačnu zaštitu zaštićenih spomenika kulture, ambijentalnu zaštitu povijesnog dijela naselja Donja Lomnica te stvaranje takvih prostorno-funkcionalnih rješenja kojima će elementi zaštićene kulturne baštine postati jači element identiteta naselja i doprinijeti njegovom razvoju.

2. Zaštita postojećih prirodnih vrijednosti naselja: procesom urbanizacije promijenit će se postojeća prostorna struktura naselja u kojoj prevladavaju velike vrtno-poljodjelske površine i gdje se elementi prirodne strukture skladno isprepliću sa izgrađenom strukturom naselja. Bitno je da se ovom procesom ne ugroze najvažniji elementi prirodnih vrijednosti naselja: suho korito potoka Lomnica kao element identiteta naselja, perivoj uz kuriju Modić – Bedeković, vizure iz naselja prema poljoprivrednim krajolicima u okolici te urbana struktura naselja u kojoj prevladavaju neizgrađeni dijelovi.

3. Omogućavanje nove izgradnje: stambene, poslovne, javne i društvene namjene, javne zelene površine i dr., te uređenje i komunalno opremanje građevina i prostora, radi podizanja kvalitete života i standarda stanovništva.

4. Planiranje sadržaja javnih i društvenih namjena te javnih prostora sukladno procjenama trenutačnog i budućeg broja stanovnika naselja.

5. Osiguravanje prostora i koridora za promet, energetsku, vodoprivrednu i ostalu komunalnu infrastrukturu. Ovo se odnosi na planiranu rekonstrukciju postojećih prometnica gdje se uz maksimalno poštivanje postojećih koridora prometnice planira uređenje nogostupa te (prema mogućnostima) i koridora biciklističkih staza. Sve novoplanirane ulice u naselju imati će planske koridore koji odgovaraju suvremenim potrebama kolnog, biciklističkog i pješačkog prometa. Vodovi infrastrukture u pravilu se vode u koridorima prometnica.

6. Usklađenje javnih interesa s potrebama korisnika građevinskog zemljišta.

Područje obuhvata UPU-a odnosi se na prostor naselja u kojemu prevladava stambena izgradnja. Osim stambene namjene, u predjelima stanovanja javljaju se i prateće namjene koje su kompatibilne stanovanju (trgovina, usluge, obrti, manje poduzetništvo, manja čista proizvodnja i sl.). U naselju se nalaze i građevine društvene i javne namjene (škola, dječji vrtić, crkva, pošta, zgrada mjesnog odbora, zgrada vatrogasnog doma) te sklop kurije Modić – Bedeković kao posebna društvena i kulturna namjena (muzejski sklop).

U ukupnom bilansu izgradivih površina dominira stambena namjena koja sa mješovitom namjenom – pretežito stambenom čini ukupno 58% površine plana. Zelene površine zauzimaju 20 % površine obuhvata, od toga blizu 2 % otpada na javne zelene površine, dok 18 % otpada na zaštitne zelene površine.