Voditelj:
Sandra Jakopec, dipl.ing.arh.
Stručni tim:
Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh.
Nikša Božić, dipl.ing.arh.
Ivana Pancirov, dipl.ing.arh.
Estera Gobac-Trninić, dipl.ing.biol.
Loredana Franković, dipl.ing.građ.
Željka Nedeljković-Žunec, dipl.ing.el.
Suradnici:
Latica Tomašić Srdar, dipl.ing.arh. (konzervatorska studija)
Vrijeme rada na projektu:
2006.-2011.
Tip projekta (kategorija):
UPU
Obuhvat (veličina):
20,54 ha
Status:
Plan usvojen
(Službeni glasnik Općine Postira br. 5/11.)
Download:
UPU Dol – plan namjene površina (pdf)
Konzervatorski elaborat naselja Dol
Slični projekti:
UPU Velo Grablje
DPU Centar II
Urbanistički plan uređenja naselja Dol s konzervatorskom podlogom
Naručitelj:Općina Postira
Godina:2011.
Potrebe izrade UPU-a naselja Dol proizašle su iz potrebe zaštite navedenog područja te realizacije projekta 'Etno eko selo Dol' što se provodio u sklopu Programa poticanja obnove raseljenih i zapuštenih sela u svrhu proširenja turističke ponude. Navedeni program pokrenula je Splitsko-dalmatinska županija i njime je bilo obuhvaćeno tridesetak napuštenih ili slabo naseljenih sela u županiji. Programom je predviđeno poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u svrhu očuvanju kulturne baštine, obnove starih kuća, gospodarskih objekata, zadružnih domova, škola, crkava, kapela i ostalih objekata, obnove postojećih infrastrukturnih objekata kao i izgradnja novih, zaustavljanje raseljavanja (demografske erozije), promociji dalmatinskog turizma u nas i u svijetu, komercijalizaciji obnovljenih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta (seoski turizam), oživljavanju tradicijske proizvodnje i starih obrta, proizvodnji zdrave hrane te poticanju i zaštiti tradicijskih proizvoda otoka i Dalmatinske zagore.
Za potrebe izrade UPU-a izrađen je i Konzervatorski elaborat naselja Dol (26MB) koji je sastavni dio Plana (autorska suradnja: Latica Tomašić Srdar, dipl.ing.arh.).
Općinsko središte Postira, kao jedna od osam otočnih jedinica lokalne samouprave, smjestila se na sjevernoj obali otoka, i jedno je od rijetkih mjesta na otocima u kojem još postoji industrija prerade ribe koja je u funkciji. Naselje Dol je izgrađeno na južnom dijelu Općine, na istočnoj strani klanca koji završava dubokom dolinom. Naselje datira iz 14. stoljeća i od tada u njemu život neprekidno traje do danas. Posebnost ovog naselja koje već desetljećima pokazuje tendenciju izumiranja, je pojava ponovnog naseljavanja na njegovo područje u posljednjih nekoliko godina.
Dol ima dugu kulturnu povijest, a stalna naseljenost kroz stoljeća rezultirala je izuzetno očuvanim građevinama skladno uklopljenim u prirodni i kultivirani krajobraz. U naselju postoji duga tradicija bavljenja poljoprivredom i stočarstvom. Nastalo na prostoru nekadašnjih plemićkih imanja, zadržalo je tradiciju zemljoradnje i stočarstva.
Iako Dol raspolaže izuzetnom arheološkom i kulturnom baštinom, a cijelo naselje čini vrijedan graditeljski sklop, malo od toga je uključeno u turističku ponudu. U prilaze, uređenje, prezentaciju i osiguranje tih vrijednih kulturno povijesnih dobara do sada nisu uložena gotovo nikakva sredstva.
Osnovna nit vodilja ideje o budućem razvoju je učiniti Dol atraktivnim za turizam ističući njegovu različitost od većine ostalih mjesta koja su pretjeranom izgradnjom hotelijersko apartmanskih kapaciteta izgubila svoju «osobnost».
Kroz prezentaciju svoje bogate povijesti, uživanju u gotovo netaknutoj prirodi okolice, ponudi domaćih ekološki proizvedenih specijaliteta, planinarskih i biciklističkih izleta te ograničenim brojem smještajnih kapaciteta sa svim potrebnim komforom Dol bi trebao postići svoju prepoznatljivost u ukupnoj turističkoj ponudi otoka Brača.
Naselje Dol je zbog očuvanosti svoje tradicijske prostorne organizacije i građevinskog fonda karakterističnog za seosku arhitekturu otoka Brača zaštićeno u smislu odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju spomenika kulture. Kao zaštićeno kulturno dobro, u sklopu Programa obnove raseljenih i zapuštenih sela Splitsko-dalmatinske županije, naselje Dol je prepoznato i kao naselje čijom bi se revitalizacijom dodatno unaprijedila bogata ruralna tradicija i ambijentalne značajke otoka Brača, a što bi imalo značajne pozitivne učinke na kvalitetu ukupne turističke ponude ne samo otoka Brača, već i cijelog prostora Splitsko-dalmatinske županije.
Osnovni cilj razvitka definiran je kao dostizanje visoke kvalitete življenja kroz poticanje razvoja gospodarstva te očuvanja kulturnog identiteta čitavog područja.
Kako je turizam u posljednje vrijeme postao glavna gospodarska djelatnost na otoku, a sukladno opredjeljenju Općine za poticanjem turističkog razvoja na cijelom općinskom području i gledano kroz županijski program razvoja 'etno-eko sela' cilj je da se Dol sa svojim prostornim, građevno-arhitektonskim i ambijentalnim vrijednostima postupno pretvori u atraktivnu boravišno-izletničku destinaciju bogatu različitim oblicima/sadržajima etno-eko smještajne, izvan-smještajne i kulturno-zabavne ponude.
Za razliku od većine drugih naselja pogodnih za razvoj etno-eko turističkog proizvoda na prostoru Splitsko-dalmatinske županije, bitni razlikovni element Dola je činjenica da je riječ o još uvijek živom naselju u kojem stalno obitava prilično velik broj ljudi različitih dobnih skupina, uključujući i relativno velik broj onih radno-aktivne dobi. Upravo ta činjenica trebala bi uvelike olakšati cijeli proces revitalizacije i turističkog razvoja naselja, osobito stoga jer je dobar dio mještana već danas svjestan gospodarskog potencijala dugoročnog etno-eko pozicioniranja te se određen broj (većih) kuća u mjestu već danas revitalizira u skladu s tradicijskim graditeljskim izričajem.